Taktilni svet knjige Knjiga umetnika u bajkama

„Većina knjiga posvećena je nečemu izvan njih;
Većina umetničkih knjiga-objekata posvećena je sebi”
Ričard Kaštelanec (Richard Kostelanetz)1 

Pojam knjiga umetnika (artist book) relativno je nov i predstavlja autorsku knjigu izrađenu u malom tiražu, a ponekada je i unikatna. Može biti sačinjena u kombinaciji raznih materijala i izvedena u nekoliko umetničkih disciplina. Savremena umetnost 20. veka otvara vrata knjizi umetnika kao relevantnom umetničkom delu i muzejskom eksponatu koji ravnopravno stoji sa bilo kojom drugom umetničkom formom. Još u 18. veku engleski slikar Viljem Blejk (William Blake), koji se osim slikarstvom bavio i poezijom, sam je opre​mao svoje knjige živopisnim akvarelima, ilustracijama i poezijom. Umetnička knjiga ne mora nužno imati klasičan četvorougaoni oblik, niti mora imati korice i listove knjižnog bloka. Ona može biti izvedena u vidu instalacije, skulpture, šivena različitim tipovima poveza. Za knjigu umetnika mogu se koristiti svi materijali koje autor može da zamisli. Kao forma likovnog izražavanja javlja se kod futurista, dadaista, nadrealista i konceptualista. Knjiga umetnika se bitno razlikuje od knjige koju je umetnik samo ilustrovao. U njima se može naći određeni literarni tekst, ali ga ne mora biti. Takve knjige uglavnom su izrađene ručno ili delimično ručno. Adekvatan odabir papira i materijala, osim vizuelnog, pruža i ugođaj pri dodiru. Takođe, može imati mirisne i zvučne efekte, tako da knjiga umetnika može čitaocu pružiti kompletan doživljaj svim čulima.

Čarls Bukovski, Plava ptica, bakropis, linorez, 5 numerisanih primeraka, bibliofilsko izdanje, zadatak u prvom semestru Master akademskih studija
Čarls Bukovski, Plava ptica, bakropis, linorez, 5 numerisanih primeraka, bibliofilsko izdanje, zadatak u prvom semestru Master akademskih studija
Čarls Bukovski, Plava ptica, bakropis, linorez, 5 numerisanih primeraka, bibliofilsko izdanje, zadatak u prvom semestru Master akademskih studija
Čarls Bukovski, Plava ptica, bakropis, linorez, 5 numerisanih primeraka, bibliofilsko izdanje, zadatak u prvom semestru Master akademskih studija
Čarls Bukovski, Plava ptica, bakropis, linorez, 5 numerisanih primeraka, bibliofilsko izdanje, zadatak u prvom semestru Master akademskih studija
Čarls Bukovski, Plava ptica, bakropis, linorez, 5 numerisanih primeraka, bibliofilsko izdanje, zadatak u prvom semestru Master akademskih studija

INTERAKTIVNE KNJIGE

Interaktivne knjige su obično namenjene deci. Imaju za cilj aktivno učestvovanje, a ujedno su poziv za učenje, opažanje i razvijanje čula od najranijeg perioda života. Ove knjige mogu biti taktilne – opipljive (touch and feel books), sa teksturama i materijalima koji podsećaju na neki objekat ili ga teksturom imitiraju. Skrivalice (hidden object books) deci dodeljuju ulogu malih istraživača koji u celoj knjizi imaju za cilj da nađu neki zadati skriveni objekat. Jedna od ovih popularnih knjiga je „Where’s Waldo?“2 koja je kasnije publikovana u različitim tematskim izdanjima. Knjige za kupanje (bath books) su namenjene čitanju tokom kupanja. Izrađene su od nepromočivog materijala, slično kao šlaufi ili mišići, i ne retko se mogu naduvati kao i ovi rekviziti za plivanje. Kreativni centar je kod nas izdao te knjige, koje su imale na sebi termo boje, pa kad bi deca spustila knjigu u vodu one bi zbog toplote vode promenile boju. Knjige sa lutkicom za prst (finger puppet books) su napravljene kao malo kućno pozorište za decu. Uglavnom su izrađene u formi knjige, od čvrstog kartona (board book), koji na zadnjoj strani ima otvor u koji je umetnuta lutka, ili više njih, u koju onaj koji čita priču uvlači prst. Na svakoj sledećoj strani se nalazi otvor na istom mestu, te glavni lik knjige prolazi kroz razne situacije, a onaj koji čita može mimikom čitanje ove knjige učiniti zanimljivijom. Pop-up knjige (Pop-up books), sastoje se od sitnih sistemski poređanih, savijanih i lepljenih komada papira koji povlačenjem, otvaranjem ili pomeranjem pokreću mehanizam koji stvara razne trodimenzionalne oblike na otvorenim stranama knjige.3


Taktilne knjige
Ono što je u vezi sa čulom pipanja ili dodira
kaže se da je taktilno.
Sve što možemo dodirnuti ili opipati saznajemo
na osnovu taktilnih osećaja.4
Već je pominjano da se u savremenoj umetnosti širi poznato polje primene knjige, koja pored svoje osnovne uloge sada postaje i umetnički objekat. Takve knjige možemo posmatrati iz jednog ili više uglova – dodirivati, čitati, slušati, mirisati itd. Tako ove knjige postaju multimedijalna umetnička dela. Knjige koje u sebi sadrže delove koji se doživljavaju čulom dodira nazivaju se taktilne knjige i uglavnom su namenjene deci. Taktilnost se pojavljuje i u klasičnim knjigama za osobe različitih uzrasta i potreba. Postoje i taktilne knjige koje su namenjene ljudima koji imaju hendikep u vidu lakšeg ili težeg oštećenja vida i koje im, u vidu Brajeve azbuke ili ubačenih predmeta, tekstura i materijala, pomažu da razvijaju svoja čula i opažanja bez obzira na smetnje koje imaju. Kod dece je razvijanje svesti putem čula veoma bitno. Taktilne knjige kod dece podstiču interaktivnu igru, aktiviraju nekoliko čula i utiču na njihovo razvijanje od najranijih dana života. Preko teksture deca dobijaju direktnu vezu između pročitanog pojma i teksture koju dodiruju. Materijali i teksture mogu imitirati neki objekat ili pojavu putem oblika, repeticije i slojevitosti. Deci će biti zabavno da uz čitanje ili slušanje neke priče, pesme ili bajke mogu da dodirnu nekog od aktera, pejzaž, neko nestvarno biće, princezinu haljinu ili krzno neke životinje i to će im putovanje kroz svet bajki učiniti još lepšim i zanimljivijim.


Pop-up knjige

Dečije pop-up knjige su vrsta interaktivnih knjiga koje su koncipirane tako da se pri otvaranju pokreće mehanizam napravljen od papira, koji formira određenu željenu formu i doslovno iskače. U odnosu na to kako se pop-up ponaša u interakciji sa čitaocem, može biti: transformation pop-up koji povlačenjem raznih trakica čini da se pop-up transformiše u neki potpuno drugi oblik, volvelle, koji je u obliku rotirajućeg točka. Preklapalica (lift-flap), povlačilica (pull tab), iskakalica (pop-out), itd. To je knjiga sa trodimenzionalnim ilustracijama koja oživljavau rukama čitaoca.


Prve pop-up knjige nastale su u 13. veku. To su bile Volvelle – na stranama se nalazio mehanizam u obliku točka koji je okretanjem pokazivao različite prikaze koje je autor ranije pripremio. Ove knjige nisu bile namenjene deci, već su uz pomoć njih naučnici i prirodnjaci objašnjavali pojave u prirodi, astronomiji, geografiji, objašnjavali anatomiju itd. Viljem Grimaldi (William Grimaldi) oko 1820. ilustruje i izdaje jednu od prvih knjiga u formi preklapalice. Valdo Hant (Waldo Hunt) prvi predstavlja pop-up knjigu u Americi. Pop-up knjige mogu biti veoma jednostavnih mehanizama, ali postoje i one koje mogu biti prava umetnička dela. Danas je pop-up izuzetno popularan i često se pojavljuje u ilustrovanim knjigama za decu, koje vole čak i stariji.5


OD IDEJE DO KNJIGE UMETNIKA

Bajka o labudu
Radionica umetničkog poveza knjige, koju smo imali na četvrtoj godini osnovnih akademskih studija, inspirisala me je kao polazna ideja za završni rad na master akademskim studijama. Vrednost ručno povezane knjige za mene je neprocenjiva. Sadržaj te knjige bila bi bajka. Želela sam da ilustracije budu ručno izrađene, a bajku sam izabrala iz bogatog opusa naše autorke Desanke Maksimović, Bajku o labudu. Inspirisala me je lepa priča kao i njen živopisni prikaz. Odlučila sam se za tehniku kolažiranja. Time sam postigla zanimljivu i efektnu ilustraciju. Kreiranjem kolaža dobila sam formu koja me je mamila da je dodirujem. Tako sam i došla na ideju da napravim opipljivu, odnosno taktilnu knjigu.


Korice i nulti tabak
Za korice knjige koristila sam tvrd povez sa lepenkom debljine 3mm. Za ”presvlačenje“ korica upotrebila sam pliš za nameštaj koji svojom teksturom podseća na perje i prijatan je na dodir. Iznenadilo me je što se ovaj materijal odlično pokazao kao podloga za linorez, koji sam upotrebila za naslov. Na prednaslovnoj, koja nema puno elemenata, isprobala sam tehniku suvog žiga, koji predstavlja pahulju. Ona je svedena na osnovne oblike i simbolizuje jato pahuljica sa kraja priče koje sleću na labuda i njegovo crno perje boje u belo. Na naslovnoj strani sam upotrebila stensil (stencil), tehniku koja se izvodi isecanjem određene forme na papiru, kroz koju se prska autolakom da bi na osnovi, na kojoj se papir nalazi, ostao trag u obliku isečene forme. Ova tehnika je poznata u uličnoj umetnosti crtanja grafita.


Odabir papira i digitalna štampa
Iako tako ne izgleda na prvi pogled, tekst ove bajke je obiman. Zato sam odlučila da tekst bude izveden u tehnici digitalne štampe. List papira je zato, pre ikakve druge intervencije, morao da prođe kroz štampač. Papir koji sam odabrala je Coriandoli Candido. To je reciklirani papir koji u sebi sadrži mrvice žute, plave i crvene boje koje su nasumično razbacane po celom formatu, praveći skladnu i nenametljivu teksturu. Zbog toga su delovi na kojima je tekst oplemenjeni i ne deluju prazno. Težina papira je 250 grama što mu daje čvrstinu, jer osim digitalne štampe na njemu treba izvesti visoku štampu sa linoreza i na kraju, taj papir na sebi mora da nosi celu kolažnu ilustraciju, koja je zbog slojeva i materijala teška.


Visoka štampa i linorez
Grafika je predmet za koji sam se opredelila u prvom semestru master akademskih studija. U okviru ove discipline mogu se postići neverovatno slobodne forme i usavršava se veština manipulisanja bojom, linijom i oblicima. To je tehnika koja nas uči da budemo strpljivi, uredni, pažljivi i kolegijalni. Linorez je tehnika koja, zbog načina izvođenja, ne dozvoljava da zalazimo u detalje, a pruža nam jasne, jednostavne i čvrste forme. Linorezom sam, uz pomoć transparentnih i neutralnih boja, pokušala da dobijem prostornost na ilustracijama. U linorezu sam izvela zadnji plan većine ilustracija. Kvašenje papira vodom, pre štampanja linoreza, uzrokuje njegovo skupljanje u smeru pružanja vlakana, u mom slučaju po dužini. Pošto moja matrica nije četvorougaonog oblika njeno uklapanje u odnosu na tekst i ostatak ilustracije zahteva veliku preciznost.


Kolaž
Inspiraciju za kolaže dobila sam gledajući radove dadaističkog umetnika Žana Arpa (Jean Arp) koji se u nekim svojim radovima služio bojama koje volim i sjajnim materijalima. Dadaistički kolaži, kao i sama Dada, poznati su kao umetnost koja negira samu sebe, odnosno anti-umetnost. Njihovi likovni i literarni radovi su veoma slobodni i izvan njihovog vremena. Neki umetnici su delove svojih kolaža isecali i puštali da slobodno padaju na format i zatim ih tako ostavljali dajući im samo imenom neko određeno značenje. Na časovima istorije umetnosti, na Osnovnim akademskim studijama, imala sam prilike da ih vidim i da čitam o njima i oni su me svojim bojama, oblicima i čudnim načinom izvođenja inspirisali i bili polazna tačka za kolaže koje ću praviti za ovu knjigu.

Žan Arp, Portret Tristana Zare
Žan Arp, Portret Tristana Zare

Jedini akteri bajke koju sam izabrala su labud i princeza. Bilo mi je inspirativno da kolažima imitiram labudovo perje, prirodu, žbunje i princezinu odeću. Vremenom sam počela da uvodim materijale kao što je filc u boji, ukrasni tekstil i šljokice. Oblike za kolaže vadila sam sa unapred pripremljenih crteža, prenoseći ih na paus papir, a zatim na pogodne materijale, koje sam kasnije isecala. Da bih postigla razigranost motiva služila sam se spontanim šaranjem drvenim bojama duž cele površine kolaža, praveći još jednu vrstu teksture. U procesu rada sam ljudima iz svoje okoline davala delove knjige da pogledaju i svi su do tada završeni rad, bez prethodne opaske, dodirivali i istraživali. To me je dodatno motivisalo da nastavim u istom smeru. Oblici mojih kolaža nisu strogo određenih oblika, naročito oni koje sam isecala za pejzaž. Ipak, neki oblici jesu malo strožije određeni, kao na primer oni koji su bili potrebni za formiranje izraza lica aktera bajke.


Scena na svakoj strani u vezi je sa tekstom koji se tu nalazi. Osim papira različitih proizvođača, koje sam koristila u slojevima kolaža, vremenom sam osetila da bi bilo dobro da na određenim mestima kolaž zamenim teksturama i materijalima primamljivih boja, a koji bi ostali u stilskom jedinstvu sa ostatkom rada i naravno prijatnim na dodir. Papiri koje sam koristila su: Coriandoli Candido, Flora Avorio, Curious Particles, Giotto, Fabriano, Stardream, paus papir i mnogi drugi, a kasnije sam uključila i filc u boji. U likovnom izražavanju volim da naglasim dekorativnost. Ilustracije su rađene u što više nivoa i delova, da bi svaka od tih površina bila ubedljivija i taktilnija. Šljokice koje su uključene kao materijal ne mogu u potpunosti biti prilepljene uz površinu, te povremeno otpadaju i na susednim delovima knjige nenametljivo prave sjajne, magične površine ili ostavljaju tragove po rukama, što može inspirisati onog koji prelistava knjigu da se još više uključi u magični svet ove priče. Slojevitost je doprinela odvajanju planova, što je povećalo utisak prostora na ilustraciji, praveći plitak reljef koji bi mogao biti mala pozornica. Prilikom prelistavanja knjige može se čuti blago pucketanje papira. Tokom rada dešavale su mi se neke nepredviđenosti i tehnička nemogućnost da nešto uradim onako kako sam prethodno zamislila. Ta nepredviđena odstupanja kasnije su se pokazala kao dodatna čar i davala mi ideje za nešto novo, što je još više podupiralo moju prvobitnu ideju – da knjiga bude taktilna i u isto vreme diskretno stvori utisak trodinemzionalnosti.


Pop-up

U ovoj knjizi nalaze se dva pop-up-a. Jedan klizni – povlačilica (pull tab), koji povlačenjem trakice omogućava kretanje objekta levo-desno po šinama koje se nalaze unutar vidljivih delova knjige. Za drugi pop-up koristila sam improvizovane papirne tetive, koje, kada se stranice knjige otvore, kao lepeza povlače krila labuda. On se nalazi na sredini dve naspramne strane, a tetivama je povezan za njih i možemo ih otvoriti po želji. Kao rezultat dobijamo trodimenzionalni objekat koji praktično stoji izvan ravni jezera.


Povez
Nakon što sam napravila sve strane po istom principu a to je: na produženi A3 tabak digitalno odštampati tekst bajke, potom opseći otisak na format, onda provući jedan prolaz linoreza, potom bigovati po sredini, montirala sam već završenu ilustraciju. Tako pojedinačno napravljene strane bilo je potrebno povezati u celinu knjige. To sam uradila tako što sam poleđine strana knjigovezačkim lepkom spajala jednu za drugu, odnosno kaširala. Ovo je doprinelo još većoj čvrstini stranica, koje sada lakše i bolje podupiru slojevit kolaž. Jedina mana ovog pristupa je ta što se pojedine strane nisu savršeno poklopile jedna uz drugu. Zbog određenog skupljanja papira prilikom otiskivanja linoreza, ili izmicanja tokom merenja papira za potrebe sečenja i bigovanja, te stranice u knjizi ne stoje u savršenoj ravni, što je zbog same prirode kolažirane knjige manje vidljivo. Nakon spajanja knjižnog bloka, deo koji ide u riknu sam ojačala gazom i u vrhove dodala čipkane tkanine ljubičaste boje koje diskretno vire iz rikne i imitiraju kapitele.


Rezime
Realizacija ovog projekta je bila jako važna za mene, zato što sam za vreme tehničkog izvođenja rada morala da budem koncentrisana, precizna i uredna. Bliže sam upoznala umetnost izrade taktilne i pop-up knjige koje su mi oduvek bile interesantne. Naučila sam da je od polazne ideje do finalnog projekta predugačak put i da zahteva mnogo vremena i razmišljanja, kao i prostora za pauzu, da bi nakon nje bolje uviđali greške ili kako nešto može biti izvedeno na bolji i praktičniji način. To će rad učiniti zanimljivijim čitaocu. Radom na ovoj knjizi želela sam da objedinim sve discipline koje su mi bile inspirativne i koje volim, a koje sam naučila na Fakultetu. U svim materijalima i tehnikama koje sam primenila trudila sam se da budem dosledna. Kao rezultat na svakoj strani sam dobila skladan prikaz scene povezan sa tekstom na kome je primenjeno više umetničkih disciplina, koje dobro stoje jedna uz drugu, te pružaju plitak trodimenzionalni efekat koji posmatraču daje utisak taktilnog sveta iz mašte unutar knjige.

Fusnote
1 http://www.alum.edu.rs/umetnicka-knjiga-knjiga-kao-umetnicko-delo-knjiga-kao-umetnicki-objekat/, posećeno: 4. 7. 2017, 12:48 nazad
2 Martin Handford, „Where’s Waldo?“, 2007, Candlewick Press nazad
3 https://en.wikipedia.org/wiki/Interactive_children%27s_book, posećeno: 17. 8. 2017, 11:55 nazad
4 https://velikirecnik.com/2016/10/22/taktilno/, posećeno 4. 7. 2017, 12:45 nazad
5 http://www.broward.org/library/bienes/lii13903.htm, posećeno 17. 8. 2017, 11:54 nazad

Literatura
http://www.alum.edu.rs/umetnicka-knjiga-knjiga-kao-umetnicko-delo-knjiga-kao-umetnicki-objekat/
https://velikirecnik.com/2016/10/22/taktilno/
https://en.wikipedia.org/wiki/Interactive_children%27s_book
http://www.broward.org/library/bienes/lii13903.htm

Taktilni svet knjige je pisani deo završnog rada Marije Jakovljević na Master akademskim studijama, koji je s ocenom 10 odbranila 27. 09. 2017. Članovi komisije su bili: Rastko Ćirić, redovni profesor, predsednik komisije; Mirjana Tomašević, vanredni profesor, član komisije; Olivera Batajić Sretenović, član komisije, mentor. Originalno delo, knjiga umetnika Bajka o labudu, možete pogledati u arhivi predmeta Grafika knjige na Fakultetu primenjenih umetnosti u Beogradu.